Mikrobiom i probiotici – zašto su temelj zdravlja | Herbisa

Kada pomislimo na zdravlje, rijetko nam prva asocijacija bude – crijeva. Ipak, sve više istraživanja u savremenoj medicini pokazuje da upravo crijevni mikrobiom, ekosistem trilijardi mikroorganizama koji živi u našem tijelu, igra ključnu ulogu ne samo u probavi, nego i u imunitetu, raspoloženju, pa čak i u tome kako izgleda naša koža.

O ovoj temi smo detaljno razgovarali u drugoj epizodi Herbisa podcasta sa mikrobiologom Nedimom Šutom i kliničkim farmakologom Lanom Lekić. U nastavku donosimo najvažnije zaključke iz razgovora – jasno i primjenjivo za svakodnevni život.

Šta je zapravo mikrobiom

Mikrobiom je zajednički naziv za ogromnu zajednicu mikroorganizama – bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba – koji žive u i na našem tijelu, prvenstveno u crijevima, ali i na koži. Ključna riječ koju je Nedim Šuta istakao u razgovoru jeste simbioza: mi i ovi mikroorganizmi živimo u odnosu iz kojeg obje strane imaju korist. Kada tu ravnotežu narušimo, organizam to osjeti – ne uvijek odmah, ali dugoročno gotovo uvijek.

Kako mikroorganizmi u crijevima zapravo pomažu? Tako što učestvuju u razgradnji hrane i oslobađanju energije iz nje, a njihovi metabolički nusprodukti su za nas dragocjeni – tu spadaju određeni vitamini (poput B12), minerali i drugi spojevi koje tijelo samo teže proizvodi.

Šta najviše narušava zdravlje mikrobioma

Prema riječima naših gostiju, nekoliko svakodnevnih navika ima najveći negativan uticaj na ravnotežu crijevne flore:

Nedovoljno ili neredovno spavanje – san je, prema Nedimu Šuti, jedan od najvažnijih faktora za zdravlje crijeva. Poremećaj cirkadijalnog ritma direktno se odražava na probavu.
Ishrana siromašna vlaknima, a bogata rafiniranim šećerima i trans mastima – ovakva ishrana “hrani” pogrešne bakterije i narušava raznolikost mikrobioma.
Nekontrolisana upotreba antibiotika – i Nedim Šuta i Lana Lekić se slažu: antibiotici su nezamjenjivi kada su ispravno indicirani i doziranju, ali njihova nekontrolisana upotreba “za svaku sitnicu” uništava i dobre i loše bakterije podjednako, a organizmu su potrebni mjeseci da obnovi zdravu floru.
Hronični stres – prema kliničkom farmakologu Lani Lekić, stres je jedan od faktora sa najvećim uticajem na sastav mikrobioma.
Nedovoljan unos vode – hidratacija je, kako je istaknuto u razgovoru, jednako bitna koliko i sama ishrana za ravnotežu crijevne flore.
Veza između crijeva i raspoloženja

Jedan od najzanimljivijih dijelova razgovora ticao se takozvane ose crijeva–mozak. Lana Lekić je objasnila da anksioznost i pad raspoloženja često imaju korijen u poremećenom mikrobiomu – što bi objasnilo i zašto se u trenucima stresa ili tuge često javlja potreba za slatkim: narušena ravnoteža bakterija traži brz izvor energije.

Ovo ne znači da je svaki loš dan posljedica lošeg mikrobioma, ali pokazuje koliko je zdravlje crijeva povezano sa cjelokupnim, ne samo fizičkim, blagostanjem.

Da li su svi probiotici isti?

Ne. Ovo je jedna od poruka koju su oba gosta posebno naglasila: naziv “probiotik” na deklaraciji ne znači automatski i kvalitet ili djelotvornost. Ono što je zaista bitno jeste soj bakterije (npr. tačno određeni soj Lactobacillusa ili Bifidobacteriuma), jer različiti sojevi djeluju na različite tegobe – jedni su korisniji za probavne smetnje, drugi se povezuju s podrškom imunitetu, treći s podrškom raspoloženju. Zato je, prema Lani Lekić, konsultacija sa farmaceutom prije odabira probiotika uvijek dobra ideja – posebno kod konkretnih zdravstvenih tegoba.

Mogu li jogurt i kefir zamijeniti probiotik u kapsuli?

Fermentisani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira imaju svoju vrijednost i mogu biti dio zdrave ishrane, ali prema objašnjenju naših gostiju ne mogu zamijeniti ciljanu probiotičku suplementaciju: količina i raznolikost bakterijskih sojeva u čaši jogurta jednostavno nije usporediva s onim što sadrži standardizovan probiotički proizvod, gdje je broj i vrsta bakterija precizno definisana i dokazana.

Kada i kako uzimati probiotik

Možda najvažnija poruka iz cijelog razgovora: probiotik ne bi trebalo uzimati tek kada se pojavi problem (npr. proljev ili nadutost), nego kontinuirano, kao dio svakodnevne rutine – slično kao pranje zuba. Nedim Šuta ga direktno poredi sa jutarnjom higijenom: probiotik ujutro, prije nego što dan uopšte počne.

Poseban osvrt zaslužuje i period nakon terapije antibioticima – uobičajena praksa da se probiotik popije dva sata nakon antibiotika i time “riješi stvar” nije dovoljna. Obnavljanje zdrave crijevne flore nakon antibiotske terapije zahtijeva kontinuiranu i dužu suplementaciju, ne jednokratnu dozu.

Ovaj tekst ima informativni karakter i prenosi stavove iznesene u razgovoru sa gostima Herbisa podcasta. Ne zamjenjuje savjet ljekara ili farmaceuta – kod konkretnih zdravstvenih tegoba, hroničnih oboljenja ili prije uvođenja bilo koje suplementacije, obavezno se posavjetujte sa stručnim licem.

Mit ili istina: brzi test znanja o mikrobiomu

Na kraju razgovora, naši gosti su odgovarali na seriju tvrdnji sa “mit ili istina”. Evo odgovora – provjerite koliko ste i sami znali:

Antibiotici uništavaju i dobre i loše bakterije. Istina.

Svaki probiotik djeluje isto. Mit – soj bakterije određuje djelovanje.

Zdrav mikrobiom znači i jači imunitet. Istina.

Stres može promijeniti sastav mikrobioma. Istina.

Mikrobiom utječe na raspoloženje. Istina.

Ako nemam probavne tegobe, moj mikrobiom je idealan. Mit – disbalans mikrobioma često ne daje očigledne simptome.

Djeca također trebaju brinuti o zdravlju mikrobioma. Istina.

San utječe na mikrobiom. Istina.

Ishrana bogata vlaknima hrani dobre bakterije. Istina.

Poslušajte cijeli razgovor

Ovo je samo dio uvida koje su mikrobiolog Nedim Šuta i klinički farmakolog Lana Lekić podijelili u drugoj epizodi Herbisa podcasta. Za kompletan razgovor, uključujući i prvu epizodu o probioticima, pogledajte video ispod.

 

Ako želite ciljanu preporuku probiotika prilagođenu vašim potrebama, svratite do Herbisa biljne apoteke ili nas kontaktirajte putem Vibera – naš tim rado će vam pomoći da odaberete pravi proizvod.